Open/close
prigovor-dip-u-na-podzastupljenost-zena-u-televizijskim-izbornim-suceljavanjima

28. lipnja, 2020.

Novosti

Prigovor DIP-u na podzastupljenost žena u televizijskim izbornim sučeljavanjima

Poštovane članice i članovi Državni izbornog povjerenstva,

prema preporuci Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, obraćamo vam se u svojstvu zabrinutih građanki ali i predstavnica mreža i organizacija civilnog društva aktivnih na osvještavanju javnosti o rodnoj ravnopravnosti i afirmaciji ženskih ljudskih prava.

Prateći aktualnu izbornu kampanju, uočile smo sada već sustavni propust medijskih kuća, u prvom redu RTL-a, televizije s nacionalnom koncesijom, da se u predizborna medijska sučeljavanja adekvatno uključe i žene u svojstvu političkih kandidatkinja koje predstavljaju i zastupaju pozicije svojih političkih opcija u medijskom prostoru. Naime, dosad je u pet održanih sučeljavanja na RTL-u sudjelovalo ukupno 23 politička kandidata i kandidatkinja, i to 20 muškaraca i 3 žene. To znači da su ženski politički glasovi na RTL-u dobili samo 13% posto ukupnog medijskog prostora za predizbornu debatu, što je ogroman i sramotan nesrazmjer u odnosu na udio od 42% žena na aktualnim izbornim listama.

Budući da znamo da je upravo televizija dominantni medij javnog informiranja građana, kao i da su u startu političke kandidatkinje podzastupljene među nositeljicama izbornih lista, smatramo da RTL kao i ostale televizije s nacionalnom ili lokalnom koncesijom imaju javnu zadaću aktivno djelovati i osigurati javni prostor ženskim političkim glasovima koje inače građani jednostavno ne mogu čuti.

Povrh toga, kako je u RTL-ovoj debati 24. lipnja istakao politički kandidat Tomislav Tomašević, RTL nije dozvolio zeleno-lijevoj koaliciji da sama odabere svoju predstavnicu u debati, što je kao najkompetentnija za problematiku sigurnosti trebala biti njihova politička kandidatkinja Sandra Benčić. Tom je prigodom g. Tomašević i upozorio na opetovani izostanak žena u sučeljavanju.

Slijedom ovih informacija, sa žaljenjem zaključujemo da RTL provodi rodno neosjetljivu uredničku politiku praćenja izbora, zasnovanu na samostalnom odabiru i procjeni najrelevantnijih predstavnika političkih opcija, i to primarno među nositeljima lista (pritom zanemarujući varijablu preferencijskog glasanja), što dovodi političke kandidatkinje u sistemski nepovoljan položaj u medijskom predstavljanju, uzevši u obzir strukture izbornih lista. Prema javno objavljenim informacijama, čini se da RTL „žensku medijsku kvotu“ namjerava kompenzirati najavljenom „mini debatom“ u sklopu Dnevnika RTL-a 27. lipnja o ženama u politici gdje bi unutar 10-15 minuta trebale nastupiti tri kandidatkinje. Ovakva urednička politika RTL-a na žalost ukazuje na krivo shvaćanje rodno osjetljive medijske produkcije kojom se, unatoč dobrim namjerama, a uslijed manja znanja i medijskih pravila, žene getoizira i svodi isključivo na zagovornice specifičnih ženskih prava i potreba, umjesto da ih se tretira kao mjerodavne i ravnopravne sugovornice o ukupnom spektru političkih pitanja, uključujući i nacionalnu sigurnost koju je očito RTL rezervirao samo za „mušku pamet“.

Budući da nam slijedi još punih tjedan dana kampanje te dodatne debate na javnoj televiziji, Novoj TV i RTL-u te lokalnim televizijama ali i vrlo gledanim online video kanalima tiskanih medija, nadamo se da će Državno izborno povjerenstvo iznaći modalitet da razmotri ovaj problem i javno reagira. Tražimo od DIP-a da svojim autoritetom potakne urednike vodećih elektroničkih medija da djeluju odgovorno i

vode računa o zastupljenosti političkih kandidatkinja u svim predstojećim izbornim debatama. Naime, mediji imaju javnu odgovornost promicati rodnu ravnopravnost, što proizlazi iz njihove temeljne, zakonom i strateškim dokumentima definirane javne zadaće informiranja građana ali i razvoja demokratske političke kulture koja podrazumijeva afirmaciju rodne ravnopravnosti te poticanje informirane participacije građana u izbornom procesu.

Ovim putem želimo upozoriti da normativni vakuum oko medijskog praćenja izbora kao i nedostatna educiranost medija o rodno osjetljivom pristupu medijskoj produkciji i izbornom procesu uvelike otežavaju situaciju te medije prepuštaju samima sebi u kreiranju modela i pravila praćenja izborne kampanje. Uz žaljenje što DIP to ovaj problem nije prepoznao u svojim Obvezatnim uputama o provedbi izbora, smatramo da normativne nedorečenosti ne smiju biti razlog za izostanak reakcije DIP-a i dodatan napor usmjeren na savjetovanje medija kako da izbjegnu zamku medijske reprodukcije, a time i multiplikacije deficita istinskog rodnog pariteta na izbornim listama i u strukturi izbornih debata.

Ovom prigodom upućujemo i na priopćenja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uoči izbora. Kao što ste zasigurno upoznati, Pravobraniteljica će u okviru odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela pratiti izbornu kampanju, ali u skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica neće istupati s upozorenjima i preporukama

prema bilo kojoj stranci ili pojedincu/ki, veći će po završetku izbora, kao i do sada, napraviti analizu izborne kampanje iz aspekta poštivanja načela ravnopravnosti spolova. U očekivanju ove vrijedne analize, pravodobnu reakciju tijekom kampanje očekujemo od DIP-a.

S poštovanjem, u ime podnositeljica Prigovora:

Marina Škrabalo

upraviteljica Zaklade SOLIDARNA

Podnositeljice Prigovora:

Mreže, koalicije i organizacije civilnog društva:

1. Ženska mreža Hrvatske

2. Platforma za reproduktivnu pravdu

3. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

4. Udruga DOMINE, Split

5. Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Rijeka

6. Centar za ženske studije

7. Ženska udruga IZVOR, Tenja

8. Udruga "Nepokorne", Šibenik

9. Gong

10. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

11. Udruga U DOBROJ VJERI

12. Centar za zdravo odrastanje Mali Lošinj

13. Građanska inicijativa "STOP NASILJU ŠIBENIK"

14. Zagreb Pride

15. Zelena akcija

16. Cenzura Plus, Split

17. Otvorena medijska grupacija

18. SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost

Pojedinke:

1. Nina Očko, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije

2. Tajana Broz, članica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije

3. Jelena Berković, aktivistkinja za slobodu izražavanja

4. Branka Juran, aktivistkinja za LGBTIQ prava

5. Antonija Petričušić, pravna stručnjakinja i članica Nadzornog odbora HRT-a

6. Morana Paliković Gruden, dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu

7. Gordana Vilović, politologinja i medijska stručnjakinja

8. Suzana Kunac, stručnjakinja za medije i rodnu ravnopravnost

U Zagrebu, 27. lipnja 2020.

Feral Tribune - 3.dio

30. studenog, 2019 / Televizijske emisije

Feral Tribune - 3.dio

Federalna televizija emitira novi dokumentarni serijal “Feral Tribune” autora Alena Drljevića i Aziza Čehe. Satiričko-politički časopis Feral Tribune pisao je o temama o kojima su drugi mediji šutjeli. Otkrivao je istine koje su drugi prikrivali. Iznosio je stavove od kojih su drugi zazirali. Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, sa svojim saradnicima, stvorili su novinarstvo kakvo na ovim prostorima do tada nije postojalo. Novinarstvo koje nije dozvoljavalo da se činjenice savijaju pod bilo kakvim utjecajima, profesionalno besprijekorno i stilski inovativno. Novinarstvo u kojem su se ukrštali razarajuća politička satira, oštra kritička analiza i umjetnička mašta. Cijena koju su platili za svoju hrabrost i odlučnost bila je visoka.

CENZURA PLUS je neprofitna organizacija civilnog društva iz Splita, koja metodama neovisne televizijske produkcije, van institucionalnog obrazovanja i javnog zagovaranja promiče ljudska prava, slobodu medija i radi na razvoju civilnog društva

Pravobranitelj/ica

Partneri i suradnici

PSD Sil BCSDN
 

Donatori

Eu razvoja ljudskih potencijala Ministarstvo kulture Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Norveški fond Ured za udruge Europe for citizens Strukturni i investicijski fondovi AEM Ministarstvo socijalne politike i mladih
 

Projekti “Socijalne usluge – nove mogućnosti za zapošljavanje”, “Volontiranjem prema društveno i ekonomski snažnijim zajednicama“, “Aktivnim građanstvom prema razvoju i boljoj kvaliteti života u lokalnim zajednicama južne Hrvatske“, “Društveno (socijalno) poduzetništvo – korak prema boljoj socijalnoj uključenosti”, “Odgovorna i proaktivna zajednica – garancija socijalne uključenosti i bolje kvalitete života svojih građana” sufinancirani su od strane Europske unije. Projekti su također sufinancirani od strane Ureda za udruge Vlade RH, Ministarstva kulture, Ministarstva socijalne politike i mladih, te Agencije za elektroničke medije. Projekt „Unapređenje ljudskih prava u lokalnim zajednicama“ financiran je kroz Financijski mehanizme europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveški financijski mehanizam 2009.-2014.